Na nalazu krvi vidite povišen kolesterol, a onda čujete da je dio kolesterola zapravo „dobar”. Kako ista tvar može biti korisna, a ujedno i nešto na što treba obratiti pozornost?
Kad je riječ o kolesterolu, ne svodi se sve na jednu brojku. Važno je kako se prenosi krvlju, kolike su vrijednosti pojedinih masnoća u krvi i kakvo je vaše opće zdravstveno stanje. Pogledajmo što znače LDL i HDL, koje su svakodnevne navike korisne te po čemu se razlikuju biljni steroli, berberin i drugi dodaci prehrani.
Što su „dobar” i „loš” kolesterol?
Kolesterol je tvar slična mastima koja je tijelu potrebna za njegovo funkcioniranje. Krvlju putuje u česticama koje nazivamo lipoproteinima. Među najpoznatijima su LDL i HDL – otuda i izrazi „loš” i „dobar” kolesterol.
LDL ili „loš” kolesterol prenosi kolesterol do stanica. Kad mu je razina u krvi previsoka, kolesterol se može nakupljati u stijenkama arterija i pridonijeti nastanku aterosklerotskih plakova. Zato je LDL važan pri procjeni rizika od bolesti srca i krvnih žila.
HDL ili „dobar” kolesterol sudjeluje u prijenosu kolesterola iz tkiva natrag u jetru, gdje se on dalje prerađuje ili uklanja. Međutim, visok HDL ne poništava rizik povezan s povišenim LDL-om. Zato nalaz treba promatrati u cjelini.
Na nalazu ćete često vidjeti i trigliceride. To je druga vrsta masnoća u krvi koju liječnik uzima u obzir pri procjeni vašeg zdravlja.
Povišen kolesterol obično se ne osjeti
Povišen kolesterol u pravilu ne uzrokuje očite simptome. Možete se osjećati sasvim dobro, a promjene će pokazati tek krvna pretraga.
Na vrijednosti utječu prehrana, životne navike, nasljeđe i drugi čimbenici. Ciljna vrijednost LDL-a nije ista za sve: liječnik je određuje prema ukupnom riziku, pri čemu uzima u obzir, među ostalim, krvni tlak, pušenje, šećernu bolest i postojeće bolesti srca i krvnih žila.
Počnite s malim promjenama u jelovniku
Iz prehrane ne morate izbaciti sve masti. Korisnije je razmisliti koje masti unosite i čime ih možete zamijeniti.
Dio zasićenih masti iz maslaca, masnog mesa, mesnih prerađevina i kaloričnih kolača zamijenite nezasićenim mastima iz maslinova ili repičina ulja, orašastih plodova, sjemenki i ribe. Cilj je zamijeniti dio masti, a ne dodavati još ulja već obilnom obroku.
U jelovnik češće uključite i namirnice s topljivim vlaknima, poput zobenih pahuljica, ječma, graha i leće. Ta vlakna pomažu smanjiti apsorpciju kolesterola iz probavnog sustava.
Prijedlog za svaki dan: započnite dan zobenom kašom, voćem i s nekoliko oraha, a za ručak dio mesa povremeno zamijenite mahunarkama. Tako promjena postaje dio uobičajenog obroka, a ne posebna „dijeta za kolesterol”.
Uz prehranu, uvedite i redovito kretanje. Opći je cilj za odrasle najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno, u skladu s mogućnostima. Brzo hodanje, vožnja biciklom ili plivanje mogu biti dobar početak.
Biljni steroli: zašto se spominju u vezi s kolesterolom?
Biljni steroli ili fitosteroli spojevi su prirodno prisutni u biljnim uljima, orašastim plodovima, sjemenkama i žitaricama. Po građi su slični kolesterolu i utječu na njegovu apsorpciju u crijevima.
Biljni steroli i stanoli doprinose održavanju normalne razine kolesterola u krvi. Koristan učinak postiže se dnevnim unosom najmanje 0,8 g biljnih sterola ili stanola. Zato na svakom proizvodu provjerite stvarnu količinu sterola u preporučenoj dnevnoj dozi.
U ponudi Extenlab pronaći ćete beta-sitosterol, biljne sterole NOW (90 mekih kapsula). Sadrže kompleks CardioAid®-S s esterima beta-sitosterola, kampesterola i stigmasterola te dodano riblje ulje. Druga su mogućnost biljni steroli Swanson (60 mekih kapsula) s kompleksom CardioAid®.
Kolesterol Pro NOW (120 tableta) kombinira biljne sterole iz bora i standardizirani ekstrakt ploda bergamota Bergamonte®. Namijenjen je onima koji traže kombinaciju tih sastojaka u jednom proizvodu.
Praktičan savjet: nemojte bez provjere kombinirati više proizvoda sa sterolima. Uzmite u obzir i namirnice s dodanim sterolima te izbjegavajte ukupni dnevni unos veći od 3 g dodanih biljnih sterola ili stanola.
Berberin: biljni sastojak u istraživanjima metabolizma
Berberin je biljni spoj koji, među ostalim, sadrži žutika. Istraživači su ga proučavali u vezi s metabolizmom glukoze i masnoća u krvi. U kliničkim istraživanjima na odraslima pratili su, među ostalim, ukupni kolesterol, LDL i trigliceride.
Berberin može utjecati na djelovanje lijekova. Ako uzimate lijekove, osobito one za regulaciju šećera u krvi, prije uporabe posavjetujte se s liječnikom ili ljekarnikom. Predstavljeni proizvodi namijenjeni su odraslima. Berberin nemojte uzimati tijekom trudnoće i dojenja.
A što je s omega masnim kiselinama i koenzimom Q10?
Kod proizvoda s omega masnim kiselinama korisno je provjeriti iz kojih ulja potječu i koje masne kiseline sadrže. Biljne formule imaju drukčiji sastav od ribljeg ulja.
Za kolesterol su važne navike, a ne samo brojke
Briga o kolesterolu počinje razumijevanjem nalaza i uvođenjem promjena kojih se možete držati i nakon nekoliko mjeseci. Više vlakana za doručak, drukčiji izbor masti za kuhanje i redovita šetnja mogu biti prvi koraci.
U ponudi Extenlab možete usporediti biljne sterole, berberin i proizvode s masnim kiselinama te odabrati dodatak prehrani prema svojoj prehrani i stručnom savjetu.
Članak je informativne naravi i ne zamjenjuje individualni savjet liječnika ili ljekarnika. Dodaci prehrani nisu zamjena za raznoliku i uravnoteženu prehranu te zdrav način života.